U svijetu interijera gdje se estetika često nadmeće s funkcionalnošću, dizajnerica Matea Zeba koja stoji iza brenda Zeba Design pronašla je savršenu ravnotežu između kreativne slobode i promišljenog reda. Da je njezin stil osoba, bio bi muškarac s izraženom masculine energijom. Upravo to je dovelo do hrabrosti i entuzijazma u svemu što radi.
Njezin prepoznatljiv stil, u kojem dominiraju topli tonovi, teksture s karakterom i doza crne sofisticiranosti, postao je sinonim za interijere s dušom. U razgovoru nam otkriva kako je od djevojčice koja je izrađivala kućice za barbike postala autorica prostora koji mijenjaju način življenja, što je za nju bezvremensko u dizajnu, te zašto je hrabrost postala njezin prepoznatljiv potpis.
Kako je započeo Vaš put u dizajnu interijera?
Zaista mogu zahvaliti obitelji i svim odgojiteljima koji su još u mom ranom djetinjstvu prepoznali talent za slikarstvo i razumjeli način na koji moj um funkcionira. Nikada nisam čula „pusti to“ ili „ne diraj to“, nego baš suprotno – poticali su moju znatiželju i maštu. Još tada sam sama izrađivala kućice za svoje barbike, jer me gotove plastične varijante nisu nimalo zanimale. Nisam ni znala da postoji zanimanje dizajnera interijera, ali sam se već tada ‘igrala’ ultra zaposlene poduzetnice koja prodaje namještaj, puno vozi i u slobodno vrijeme slika. Danas, s vremenskim odmakom, mogu reći da zapravo živim verziju tog dječjeg sna.
Što Vas je privuklo upravo ovom području?
U dizajnu sam pronašla savršen spoj kontrole i slobode te mogućnost da stvaram, ali uvijek s jasnom svrhom – u službi funkcije i čovjeka. U meni postoji iskonski poriv da ostavim fizički trag iza sebe, da ideje iz mog unutarnjeg svijeta dobiju opipljiv oblik.

Kako biste opisali svoj stil ili pristup uređenju prostora?
Kada bi moj stil bio osoba, vjerujem da bi bio muškarac s jakom, izraženom masculine energijom koja me oduvijek fascinirala. Nije me nikada privlačila pretjerana nježnost ni sterilna čistoća. Volim energične, upečatljive elemente i paletu toplih smeđih tonova, uz dozu crne sofisticiranosti. Oduvijek sam više gravitirala tamnom orahu i koži nego bijelim prostorima sa štukaturama. Ako bih trebala izdvojiti svoj potpis, to bi bila – hrabrost. Upravo su prostori koji su izazvali najviše pažnje oni u kojima sam se usudila ići korak dalje od očekivanog.


Koji su Vam izvori inspiracije u svakodnevnom radu?
Moram priznati da se određeni obrasci često ponavljaju od projekta do projekta, jer ljudi vole ono što su već vidjeli i što je netko drugi odabrao. I iako to može biti laskavo jer se time širi prepoznatljiv stil, za mene osobno to zna djelovati ograničavajuće. Upravo u takvim trenucima dolazi do ‘pražnjenja’ inspiracije i potrebe za nečim novim.
Ne mogu uvijek točno odrediti odakle dolazi nova iskra, ali znam da je nema ako nisam odmorna i prisutna. Mnogo inspiracije crpim iz prirode. Sama jesen na Dravi, sa svojom paletom toplih tonova, zapravo savršeno utjelovljuje estetiku koju najčešće prenosim u interijere – bezvremenu, smirenu i duboku.
Na koji način pristupate svakom novom projektu i klijentu?
U svakom projektu ključ je upoznavanje prostora, ali prije svega ljudi koji će u njemu živjeti. Nakon toga slijedi moj uhodani redoslijed: ponuda, potpis, moodboard, skice, idejno rješenje, final book, realizacija i na kraju – slavlje. Volim taj trenutak kad sve sjedne na svoje mjesto.


Imate li projekt na koji ste posebno ponosni i zašto?
Svake godine ostvarim mnogo projekata, ali gotovo uvijek postoji jedan koji se izdvoji kao poseban. U posljednjih godinu dana to je zasigurno Caffe bar Dali u Osijeku — prostor koji je doživio potpunu transformaciju. Ono na što sam najponosnija nije samo vizualni rezultat, nego 14 mjeseci uzajamnog rada, povjerenja i poštovanja bez i najmanje trzavice. Takva se suradnja rijetko dogodi, a iz nje su proizašla nova prijateljstva, što smatram najvećom nagradom.
Prije toga to su bile vile duž Jadrana i brojni ugostiteljski objekti koji i danas žive punim plućima. Volim osjećaj kada dizajnom ne mijenjamo samo prostor, već dodajemo stvarnu vrijednost poslovanju.
Koji su trendovi trenutno najzanimljiviji, a što smatrate bezvremenskim?
Već sada se naziru trendovi koji će obilježiti 2026. godinu. Paletom toplih tonova dominira boja čokolade, oplemenjena detaljima u nijansama kadulje i eukaliptusa – najljepše izraženima u tkaninama poput baršuna i buklea. Organičke forme, prisutne već nekoliko sezona, sada potpuno preuzimaju scenu.
Ravne linije na tapeciranom namještaju polako odlaze u prošlost, a fotelje i sofe postaju prava mala umjetnička djela. Klasične ukrasne lampe ustupaju mjesto onima skulpturalnog oblika, pruge se vraćaju na velika vrata, a uzorci nastali oslikavanjem donose novu razigranost. Povratak prirodi nikada nije bio snažniji – i veseli me što se interijeri ponovno vraćaju onome što najviše cijenim: autentičnosti i karakteru.



Na koji način zamišljate razvoj svog rada i brenda u budućnosti?
Zeba Design se, osim uređenjem interijera, bavi i produkt dizajnom, a uskoro predstavljamo i novi webshop te showroom. U tom dijelu posebno se veselim suradnji s manufakturom iz Đakova, s kojom razvijamo vlastite linije namještaja. Iza toga stoji vrlo jasan i promišljen poslovni plan, s opcijama A, B i C za svaku situaciju.
Veselim se novoj igri koja upravo počinje. Uz to, naravno, nastavljamo s redovnim projektima uređenja, ali pripremamo još puno toga… samo tiho i korak po korak.
Imate li neki ritual ili naviku koja Vam pomaže u kreativnom procesu?
Kratko i jasno – san, molitva i meditacija. Bez mira nema ni procesa stvaranja.
Postoji li prostor u kojem se sami najradije opuštate?
Uglavnom je to kod kuće ili negdje bez signala. Najčešće Drava. Sjednem i samo – bivam.
Kada ne biste bili dizajnerica interijera, čime biste se voljeli baviti?
Da nisam 2017. otvorila studio za dizajn, druga želja mi je bila otvoriti studio za pisanje scenarija i videoprodukciju glazbenih spotova. Moja glava je zaista prepuna ideja. Mogu iskreno reći – previše ideja za jednu osobu.






