Jeste li ikad razmišljali o humoru pri uređenju interijera? Kad je u pitanju uređenje vlastitog stambenog prostora, malo tko kao bitnu odrednicu ima humor. No, ipak, jeste li primjetili koliko vas zabavlja i opušta kad primjetite humor u prostorima za zabavu ili ugostiteljskim objektima. Volimo pročitati i vidjeti zanimljive natpise, crteže, ilustracije koje nas u svakodnevnim situcijama mogu oraspoložiti.
U Zagrebu se nedavno otvorio prvi Muzej smijeha na svijetu, HaHaHouse, čija je popularnost već prvih dana nakon otvorenje pokazala koliko je humor privlačan.
Tim iza HHH, na čelu s osnivačicom, Andreom Golubić
“U svijetu punom negativnih vijesti, svima nam je potrebna doza smijeha i radosti, sada više nego ikad. Upravo zato smo stvorili HaHaHouse, mjesto gdje je smijeh glavni protagonist, a svaki kutak osmišljen da donese veselje i razveseli sve koji uđu. Sretna sam što se već na otvorenju osjetila ta nevjerojatna energija – ljudi su se zabavili i potpuno prepustili atmosferi. To je najbolji dokaz da smo uspjeli u onome što smo željeli postići: stvoriti prostor u kojem je smijeh zarazan, a svakodnevne brige barem na trenutak nestaju”, izjavila je Andrea Golubić, osnivačica muzeja koja je HaHaHouse pokrenula iz osobnog poriva da u svakodnevicu svojih najbližih unese malo radosti i boje.
Uz osnivačicu Andreu Golubić, ključnu ulogu u stvaranju HaHaHousea imali su i kreativci koji su svojim znanjem i vizijom doprinijeli svakom aspektu ovog jedinstvenog prostora. Za dizajn interijera zaslužna je arhitektica Ivana Patricia Đilas Čeranić, dok je umjetnik Patricio Alejandro Agüero Marino sudjelovao u oblikovanju prostora te ručno izrađenim crtežima dao poseban vizualni pečat interijeru. Dizajnerica Neva Kiš radila je na vizualnom identitetu brenda i ilustracijama unutar izložbe.
“Humor u prostoru može se promatrati kao specifičan sloj dizajna koji nadilazi isključivo estetsku ili funkcionalnu dimenziju i uspostavlja dinamičan dijalog između korisnika i okruženja. Korištenjem duhovitih natpisa, neočekivanih materijalizacija, disproporcija (predimenzionirani momenti) ili subverzije tipologija, prostor može poprimiti narativni karakter, postajući medij za suptilnu ironiju ili igru percepcije. Takve intervencije ne samo da aktiviraju osjetila i intelekt korisnika, već doprinose stvaranju neformalnije i pristupačnije atmosfere”, objašnjava nam arhitektica Ivana Patricia Đilas.
Kako humor djeluje na naše ponašanje?
Kada se u interijer uključe elementi humora – bilo kroz zabavne natpise, neočekivane dekorativne predmete ili duhovite motive na tapetama i tekstilima – dolazi do aktivacije emocionalnih centara u mozgu. Takvi prostori nas opuštaju, čineći nas otvorenima za interakciju, kreativnost i druženje pa se preporučuje korištenje ovakvih dekorativnih humorističnih elemenata u prostorima kao što je kuhinja ili igraonica gdje je važna kreacija.
“Jedan od najsuptilnijih načina unosa humora u prostor jest integracija personaliziranih elemenata koji odražavaju jedinstvenu individualnost korisnika. Umjesto trivijalnih zabavnih dekoracija koje su često viđene u komercijalnim prostorima i postale su svojevrsni estetski klišej, humor može biti suptilno implementiran kroz eklektičke komade namještaja, interaktivne elemente ili umjetničke intervencije koje izazivaju iznenađenje i potiču kreativno razmišljanje. Na primjer, namještaj koji nudi neočekivane funkcionalnosti, poput vrata koja se transformiraju u ping-pong stol, ili raskošne rasvjetne instalacije koje igraju s očekivanjima, mogu unijeti elemente zagonetnosti i igre u svakodnevni život. Slike i ilustracije koje evociraju humoristične trenutke ili osobne anegdote također mogu imati značajan utjecaj, stvarajući prostorne narative koji se ne samo vizualno, već i emotivno povezuju s korisnicima prostora”, dodaje Đilas.
Oprez, duhovito!
Humor u interijeru može igrati ključnu ulogu u stvaranju opuštenih i inspirativnih prostora. Neke prostorije u domu osobito se ističu kao idealna mjesta za unikatnu implementaciju humora, a to su kupaonica, kuhinja i dječja soba.
No, arhitektica Đilas ističe kako humor treba biti integriran u dizajnerski jezik prostora, a ne nametnut kao dominantni element. “Diskretni, ekspresivni detalji, poput pomno odabranih umjetničkih djela, interaktivnih komada namještaja ili neočekivanih tekstura, mogu unijeti živost u prostor bez narušavanja njegove osnovne funkcionalnosti ili vizualne koherentnosti. Humor bi trebao djelovati kao komplementaran kontrast, koji doprinosi emocionalnoj dubini prostora, a ne kao izvor distrakcije.”
